Linkovi
Šumska biomasa
Šumsku biomasu čine ostaci i otpad koji nastaje pri redovitom gospodarenju šumama te prostorno i ogrjevno drvo. Iz šumskih ostataka se pretvorbom, tj.različitim kemijskim ili fizilalnim procesima dobivaju konačni proizvodi (električna ili toplinska energija, biogoriva i kruta goriva).
Od šumske biomase za primjenu u sustavima grijanja koriste se ogrjevno drvo ili razni proizvodi koji se dobivaju obradom drveta i drvnih ostataka kao što su briketi, peleti i drvna sječka.
Peleti
Pelet je proizvod koji se dobije isključivo prešanjem piljevine i strugotina suhog visoko kaloričnog drveta (hrasta, bukve, jasena, graba, topole, lipe i dr.) pod velikim tlakom, bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava. Vlažnost peleta iznosi manje od 10% što mu daje visoku energetsku vrijednost. Cilindričnog je oblika i može biti različitih veličina – za domaćinstva i male sustave veličine 6 do 8 mm te za veće sustave veličina od 10 do 12 mm. Zbog oblika i veličine peleti se vrlo lako transportiraju i jednostavno pune u ložišta peći koje koristimo za zagrijavanje naših domova. Količina energije koju dobivamo izgaranjem 2 kg peleta jednaka je litri loživog ulja.
Briketi
Briketi su proizvodi slični peletima, ali mnogo veći. Također nastaju u procesu presanja suhog usitnjenog drvnog otpada bez dodavanja vezivnih sredstava. Veličine su različite i one mogu varirati od promjera oko 50 do 100 mm ili većeg. Obično su dugački oko 60 i 150 mm. Briketi su čišća opcija od cjepanica, većeg energetskog potencijala i boljeg izgaranja. Količina energije koju dobijemo izgaranjem 2 kg briketa ekvivalentna je jednoj litri loživog ulja.
Drvna sječka
Noviji sustavi za grijanje koriste najčešće pelete i drvnu sječku. Automatika sagorjevanja u pećima i kotlovima stavlja pelete i drvnu sječku u isti rang s loživnim uljem i plinom. Peći se automatski pale i gase, postižu i održavaju zadanu temperaturu te imaju automatsko doziranje što drvnoj sječki daje prednost u usporedbi s grijanjem na drva ili drveni briket.
Prednost drvne sječke nad peletima jest što je jeftinije i teorijski energetski efikasnije gorivo budući da je manje energije potrebno za njegovu proizvodnju.
Cjepanice
Cjepanice su veći komadi drveta, koji se koriste za loženje u kotlu. U pravilu se kotao na cjepanice ručno puni. Najveća prednosti kotla na cjepanice je – pored niskih troškova za gorivo – učinkoviti stupanj djelovanja od cca. 90 %. Količina energije koju dobijemo izgaranjem 3 kg drveta ekvivalentna je jednoj litri loživog ulja.
Kotlovi na kruta goriva
Danas se proizvode moderni kotlovi koji se mogu ložiti svim vrstama krutih goriva i drvnim ostacima. Kotlovi se odlikuju najsuvremenijom konstrukcijom, visokim koeficjentom iskoristivosti i stupnjem automatizacije. Stupanj iskoristivosti kotla na kruta goriva ovisi o načinu loženja i iznosi od 74 do 92%, ovisno o kapacitetu kotla.
Kotlovi na biomasu se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe:
- s ručnim punjenjem (za cjepanice),
- s automatskim punjenjem (za pelete, piljevinu i sl).
Kotlovi na biomasu s ručnim punjenjem imaju ugrađen spremnik iz kojeg gorivo drvo samo upada u prostor ložišta, odnosno u komoru za izgaranje čime se ostvaruje potpuna udobnost primjene (jer ne treba stalno ubacivati gorivo, već npr. samo jednom dnevno) i veća kvaliteta izgaranja budući da se promjene temperature dimnih plinova i ogrjevnog medija svode na najmanju moguću mjeru. Stupanj djelovanja suvremenih izvedbi takvih kotlova uobičajeno iznosi 75 - 90%.
Kotlovi na biomasu s automatskim punjenjem omogućuju gotovo posve automatiziran pogon, dok stupnjevi djelovanja iznose 85 - 92%.
